Ne postoji jednoznačna definicija disleksije. Važeća definicija Međunarodne udruge za disleksiju glasi:
“Disleksija je specifičan poremećaj učenja neurobiološkog porijekla. Karakteriziraju ga poteškoće s preciznim i / ili tečnim prepoznavanjem riječi i slabe pravopisne i dekodirajuće sposobnosti. Te su poteškoće obično rezultat nedostatka fonološke komponente jezika koji je često neočekivan u odnosu na ostale kognitivne sposobnosti. Sekundarne posljedice mogu uključivati probleme u razumijevanju čitanja i smanjenu sposobnost čitanja koje mogu spriječiti rast rječnika i pozadinskog znanja.”
Zastupljenost disleksije
Prema Dyslexia Reasearch Institutu:
Biološka pozadina disleksije
Genetika
Ne postoji poseban gen za disleksiju ili gen za čitanje, već niz gena povezanih s temeljnim kognitivnim sposobnostima potrebnima za uspješno čitanje (Smythe, 2013).
Aktivnost mozga
Dokazana je razlika u aktivnosti mozga kod osoba s disleksijom i osoba bez disleksije.
Važno je napomenuti da nisu sve osobe s disleksijom iste jer izraženost disleksije trebamo gledati kao kontinuum gdje se na jednom kraju nalaze osobe koje su „dobri čitači“, a na drugoj osobe s disleksijom.
- Nedostatna fonološka obrada riječi
- Nesposobnost povezivanja grafema s fonemom, neoblikovanost slike slova
- Teškoće u povezivanju glasova, slogova u riječi; kratkoročnom pamćenju
- Dugo slovkanje
- Strukturalne pogreške, mijenjanje riječi premještanjem slogova
- Zamjene grafički i/ili akustički sličnih slova
- Zaboravljanje načina pisanja manje čestih slova
- Zamjene slogova
- Zamjene riječi
- Izostavljanje glasova, slogova u riječima
- Dodavanje glasova i slogova
- Ponavljanje dijelova riječi
- Nemogućnost praćenja slovnog ili brojčanog niza; nepreciznost pri čitanju kratkih i dugih riječi; izmijenjena vizualna percepcija koju opisuju kao okretanje slova, pretapanje redova teksta, gubljenje dijelova rečenice, završetaka riječi
- Teškoće u slijedu pravca čitanja
- Vraćanje na već pročitani red ili izostavljanje jednog ili više redova
- Nesklad između poznavanja pravopisnih pravila i stvarnog pisanja odnosno nesposobnost primjene pravila u procesu pisanja
- Nečitak rukopis, presitno ili prekrupno pismo ili nagle promjene rukopisa (od sitnog prema krupnom)
- Teškoće sekvencioniranja odnosno dijete se teško snalazi u vremensko- prostornim slijedovima
- Teškoće u organizaciji informacija- često uče pojedinačnu lekciju ne povezujući je sa znanjem od ranije
- Nesposobnost sastavljanja smislenih i logičkih tekstova
Općenita obilježja disleksije
Prethodno navedeno su općenita obilježja disleksije, a u sljedećem nastavku donosimo detaljne znakove disleksije specifične s obzirom na dob djeteta.